Slab imunitet i male promene koje ga jačaju iz dana u dan

Česte prehlade, umor i sporiji oporavak posle bolesti mogu biti znak da je organizam pod većim opterećenjem nego inače. Na funkcionisanje imunog sistema utiču san, ishrana, fizička aktivnost, stres, ali i godine, hronične bolesti i određeni lekovi.

Kako ojačati imunitet? Za početak, nisu potrebne velike promene životnih navika. Dovoljno sna, redovno kretanje, raznovrsna ishrana i manje stresa mogu dosta da promene način na koji se organizam nosi sa svakodnevnim opterećenjima.

Kako da prepoznate slab imunitet i odakle da krenete

Imunitet šalje signale pre nego što se razbolite ozbiljnije.

Obratite pažnju ako primećujete sledeće stvari:

  • prehlade dolaze jedna za drugom i traju duže nego ranije
  • posle bolesti se sporo oporavljate i dugo osećate umor
  • ranice i ogrebotine zarastaju sporije
  • herpes na usni se vraća češće, posebno u stresnim periodima
  • osećate iscrpljenost i kada ste spavali dovoljno

Kada prepoznate ove znake, najviše efekta mogu imati stvari koje smo gore spomenuli. Kada govorimo o tome kako ojačati imunitet, san je verovatno prvo mesto od kog treba krenuti, jer ljudi koji spavaju manje od šest sati znatno lakše pokupe virus.

Druga je umereno kretanje većinu dana u nedelji. Treća stavka u ojačavanju imuniteta je kontrola stresa, a četvrta raznovrsna ishrana sa dovoljno vitamina D, uz dodatak ishrani kada organizmu treba dodatna podrška. U nastavku pročitajte konkretne korake za svaku oblast.

Ako se infekcije učestalo ponavljaju, traju nedeljama ili su praćene visokom temperaturom i drugim izraženim simptomima, potrebno je obratiti se lekaru.

Kako ojačati imunitet?

Ekomer tablete na pultu u apoteci
Redovna upotreba uz dobar san i raznovrsnu ishranu može biti lep dodatak sezonskoj brizi o imunitetu.

Uz san, ishranu i kretanje, mnogi u sezoni prehlada uzimaju i neki dodatak ishrani. Jedan od njih je Ecomer, koji sadrži alkilglicerole poreklom iz ulja jetre ajkula hladnih mora.

Alkilgliceroli se prirodno nalaze i u ljudskom organizmu, a njihova uloga u radu imunog sistema proučavana je u više istraživanja.

Prema deklaraciji, preporučena dnevna doza Ecomera razlikuje se u zavisnosti od načina upotrebe. Preventivno se mogu uzimati dve kapsule dnevno, a tokom prehlade četiri.

Za prve rezultate računajte na najmanje mesec dana redovne upotrebe. Deca, trudnice i dojilje treba da se prethodno posavetuju sa lekarom.

San je prva stvar koju vredi popraviti

Žena mirno spava u udobnom krevetu u spavaćoj sobi.
Ako spavate premalo, pomerajte odlazak u krevet 15–20 minuta ranije dok ne dođete do najmanje sedam sati sna.

San ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunog sistema, a istraživanja pokazuju da njegov nedostatak može biti povezan sa većom podložnošću respiratornim infekcijama.

Istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku pratili su san 164 zdrave osobe nedelju dana pomoću narukvice koja beleži pokrete, a zatim su im u kontrolisanim uslovima dali kapi za nos sa rinovirusom, najčešćim uzročnikom prehlade.

Oni koji su spavali manje od pet sati, kao i oni sa pet do šest sati sna, imali su više od četiri puta veći rizik da se razbole u odnosu na ljude koji spavaju više od sedam sati. Kod onih sa šest do sedam sati sna rizik nije bio značajno povećan. Veza je ostala i kada su istraživači uzeli u obzir godine, godišnje doba, telesnu težinu, stres i druge navike.

Šta konkretno možete da uradite:

  • ležite i ustajte u isto vreme, i vikendom
  • telefon ostavite van dohvata ruke pola sata pre spavanja
  • spavaću sobu držite hladnijom i zamračenom
  • kafu pijte do ranog popodneva

Ako trenutno spavate pet ili šest sati, nije neophodno odjednom potpuno promeniti raspored. Raniji odlazak na spavanje za 15 ili 20 minuta može biti lakši način da postepeno dođete do dovoljno sna.

Umereno kretanje većinu dana u nedelji

Bračni par srednjih godina zadovoljno šeta kroz park.
Počnite sa 30 minuta brzog hoda dnevno i postepeno povećavajte tempo ili trajanje aktivnosti.

Redovna fizička aktivnost povezana je sa nizom koristi za zdravlje, uključujući i normalno funkcionisanje imunog sistema.

Grupa istraživača predvođena Dejvidom Nimanom pratila je 1.002 odrasle osobe tokom 12 nedelja jeseni i zime. Oni koji su pet ili više dana nedeljno imali aerobnu aktivnost proveli su 43 odsto manje dana sa infekcijom gornjih disajnih puteva od ljudi koji se gotovo nisu kretali.

Niman u preglednom radu objašnjava i zašto. Tokom svake umerene aktivnosti kroz organizam brže kruže antitela i ćelije urođenog imuniteta, i taj efekat traje do tri sata posle vežbanja.

Za početak je dovoljno 30 do 45 minuta brzog hoda dnevno. Siđite stanicu ranije, idite peške do prodavnice ili zamenite lift stepenicama.

Stres slabi odbranu više nego što mislite

Muškarac pod stresom sedi za radnim stolom u kancelariji.
Uvedite makar jednu kratku pauzu bez telefona tokom dana kako biste lakše smanjili nivo stresa.

Hroničan stres ostavlja trag na imunitetu. U studiji objavljenoj u časopisu New England Journal of Medicine, 394 zdrava učesnika su najpre popunila upitnike o stresu, a zatim su dobila kapi sa nekim od pet respiratornih virusa.

Rizik od prehlade rastao je srazmerno nivou stresa, a razlog je bio veći broj infekcija kod napetijih ljudi.

Male stvari pomažu:

  • pet minuta sporog disanja pre spavanja ili u pauzi na poslu
  • šetnja bez telefona, makar dvadeset minuta
  • jasna granica kada se prestaje sa proveravanjem poslovnih poruka
  • vreme sa ljudima uz koje se opuštate

Ako najveći deo pritiska dolazi sa posla, korisno je obratiti pažnju i na psihosocijalne rizike na radnom mestu

Ishrana, vitamin D i sezona prehlada

Birajte povrće i voće različitih boja, integralne žitarice, mahunarke, jaja, ribu i fermentisane mlečne proizvode poput kiselog mleka i kefira. Belančevine su važne jer od njih telo gradi antitela.

Vitamin D zaslužuje posebnu pažnju tokom zime, kada sunca ima malo. Analiza koja je obuhvatila je 25 studija sa više od 11.000 učesnika pokazala je da vitamin D uziman svakodnevno ili jednom nedeljno može da smanji rizik od akutnih respiratornih infekcija, a najveću korist imali su ljudi sa izraženim nedostatkom ovog vitamina.

Zato pre suplementacije uradite analizu krvi. Lekar će na osnovu nalaza odrediti da li vam vitamin D treba i u kojoj dozi.

Kada male promene nisu dovoljne

Promene navika pomažu većini ljudi, ali neki simptomi traže pregled. Javite se lekaru ako imate upale pluća ili sinusa više puta godišnje, ako vam je potrebno nekoliko antibiotika u toku jedne godine ili ako gubite na težini bez jasnog razloga.

Isto važi za dugotrajnu temperaturu, noćno znojenje i otečene limfne čvorove. Hronične bolesti, pojedini lekovi i nedostatak gvožđa takođe mogu da oslabe odbranu organizma, a to se otkriva samo pregledom i analizama.

Česta pitanja

Koliko prehlada godišnje je normalno za odraslu osobu?
Odrasli u proseku imaju dve do tri prehlade godišnje, a deca i više. Ako vi imate znatno više ili vam prehlade traju nedeljama, porazgovarajte sa lekarom.
Da li se imunitet menja sa godinama?
Da. Sa godinama se menjaju i pojedini delovi imunog odgovora, zbog čega starije osobe mogu biti osetljivije na određene infekcije i sporije se oporavljati. Na otpornost organizma dodatno utiču hronične bolesti, terapija i opšte zdravstveno stanje.
Da li antibiotici mogu da oslabe imunitet?
Antibiotici ne isključuju imunitet, ali njihova nepotrebna ili česta upotreba može da poremeti crevnu mikrobiotu i doprinese razvoju rezistencije bakterija. Zbog toga ih treba koristiti samo kada ih lekar propiše i u preporučenom trajanju.
Imaju li probiotici ulogu u ojačanju imuniteta?
Crevna mikrobiota učestvuje u regulaciji imunog odgovora, pa se ispituje i moguća korist određenih probiotskih sojeva. Efekat zavisi od konkretnog soja, doze i osobe koja ga koristi, zbog čega nije svaki probiotski preparat isti.
Može li alkohol da utiče na slabljenje imuniteta?
Veće količine alkohola mogu negativno da utiču na imuni odgovor i sposobnost organizma da se izbori sa infekcijama. Posebno je problematična redovna i prekomerna konzumacija.
Da li pušenje utiče na otpornost organizma?
Pušenje oštećuje sluzokožu disajnih puteva i mehanizme koji pomažu uklanjanju mikroorganizama iz respiratornog sistema. Zbog toga pušači mogu imati veću sklonost ka pojedinim respiratornim infekcijama i komplikacijama.
Da li hladno vreme samo po sebi izaziva prehladu?
Prehladu izazivaju virusi. Tokom hladnijeg dela godine ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima i u bližem kontaktu, što olakšava prenošenje respiratornih infekcija. Suv vazduh takođe može da utiče na sluzokožu nosa i grla.

Nema posebnog trika za to kako ojačati imunitet – organizmu pre svega treba dovoljno sna, kvalitetna hrana, kretanje i vreme za oporavak.